IMG_2269
20211011_173802
IMG_1282
IMG_1195
IMG_2764
IMG_5063
IMG_4098
IMG_2830
IMG_4616
IMG_4832 (1)
IMG_6094
IMG_6097
log terapija DV
IMG_6003
log terapija IP
IMG_2269 20211011_173802 IMG_1282 IMG_1195 IMG_2764 IMG_5063 IMG_4098 IMG_2830 IMG_4616 IMG_4832 (1) IMG_6094 IMG_6097 log terapija DV IMG_6003 log terapija IP

Neurobiološka aktivnost koja omogućava primanje i obradu osjetnih informacija koje u mozak pristižu iz različitih osjetila. Ayres (1972) Sensory Integration and Learning Disorders  

Senzorna integracija započinje vrlo rano, još u majčinom trbuhu i nastavlja se razvijati i dalje, nakon poroda. Ona nam daje mogućnost da možemo puzati, igrati se, hvatati igračke/stvari. Dijete u periodu od treće do sedme godine polako postaje senzomotorički zrela osoba. Tih prvih 7 godina naziva se razdobljem senzomotoričkog razvoja, te tada postupno, socijalni i mentalni odgovori, kroz igru i zabavu, prevladaju neke senzomotoričke aktivnosti.

Obično o osjetilima razmišljamo kao zasebnim kanalima informacija , no oni rade zajedno da bi nam dali pouzdanu sliku svijeta oko nas i naše uloge u njemu. Naše osjetila se integriraju kako bi smo imali potpunu sliku o tome tko ste, gdje ste i što se događa oko nas i ako primjereno reagirati u datoj situaciji.

Svi znamo da postoji 5 osjetila, zar ne? Nije točno, ustvari postoji 7 osjetila.

  • Vestibularni sustav ili osjetilo ravnoteže
  • Proprioceptivni sustav ili osjetilo pozicije tijela
  • Taktilni sustav ili osjetilo dodira
  • Vizualni sustav ili osjetilo vida
  • Auditivni sustav ili osjetilo sluha
  • Olfaktorni susatv ili osjetilo mirisa
  • Gustativni sustav ili osjetilo okusa

Vestibularni sustav ili osjetilo ravnoteže  sastavljan je od struktura smještenih u unutarnjem uhu, koje detektiraju pokret i promjene položaja glave. Taj sustav nam omogućuje da znamo kojom se brzinom krećemo, u kojem smjeru idemo gore-dolje, naprijed – natrag ili u krug te gdje se naše tijelo nalazi u prostoru. I najmanji pokret stimulira vestibularne receptore.

 

Vestibularni sustav omogućuje:

  • orijentiranje u prostoru
  •  kontroliranje mišićne napetosti – govori mišićima koliko se mora stegnuti kako bi   ostalo   uspravno i kretalo se unatoč stalnom djelovanju sile teže.
  • Pomaže u reguliranju budnosti i  pažnje – npr. lagano ljuljanje djeluje umirujuće dok nagli pokreti kao što je skakanje aktiviraju. Tijekom dugotrajne nastave dijete će možda morati odšeteti do zahoda da popije vodu kako bi se probudio.
  • održavanje ravnoteže – pomaže djetetu odrediti položaj glave i tijela kako bi održao ravnotežu. Kad se kreće daje mu se osjećaj fizičke i emocionalne sigurnosti  zato dijete koje nije sigurno kreće li se pogotovo ako mu noge ne dodiruju tlo s razlogom se može osjećati nesigurno.
  • stabilizacija očiju u prostoru za vrijeme pokreta glavom – Dijete može zaustaviti pogled na  košu kad trči i vodi loptu prema njemu. 

Proprioceptivni sustav ili osjet pozicije tijela

Kada zatvorite oči, kako znate gdje su vam noge? Ruke?Šake? Propriocepcija je unutarnje osjetilo koje nam govori gdje su nam dijelovi tijela , a da u njih ne moramo gledati. Ta unutarnja svijest o tijelu prenosi se iz receptora u zglobovima, mišićima, ligamentima i vezivnom tkivu. Djeca koja imaju lošiju propriocepciju često kompenziraju te su češće fizički nespretniji ili sporiji.

  • Daje informacije o kretnjama zglobova i tijela, informacije o opsegu, snazi, trajanju, smjeru kretnji, položaju tijela ili dijelova tijela u prostoru i tonusu mišića.
  • Glavna zadaća omogućavanje  kretnji i dobivanje povratne informacije o izvedenom pokretu.
  • Zajedno sa vestibularnim sustavom upravlja mišićnim tonusom, kontrola držanja tijela i stvaranje sheme tijela. Dijete s lošom propriocepcijom ne zna gdje je njegovo tijelo u prostoru, nema unutarnju kartu  tijela da ga navodi.

Taktilni sustav  ili osjetilo dodira  razvija u maternici i najveći je senzorni sustav tijela. Taktilni receptori nisu smješteni samo po koži, nego ustima, grlu, probavnom sustavu.

Reagira na dodir, pritisak, bol, temperaturu i vibraciju.

  • Blagi dodir: osjet trave, pijeska ili prljavština, pranje lica i kose, češljanje, pranje zubi, hrana određene teksture.
  • Duboki pritisak: medvjeđi zagrljaj,masaža, lupkanje, sudaranje, kotrljanje, odskakivanje.
  • Vibracije: aparat za masažu, vibrirajuće igračke. Nekima može biti nelagodna osjet vibracije automobila ili kamiona koji prolaze, dok drugima može predstavljati najbolji osjećaj.

Zadaća : prepoznavanje predmeta opipom, lokalizacija dodira, pridonosi razvoju sheme tijela, zaštitni i odbijajući sustav.

Vizualni sustav ili osjetilo vida

Svjetlo stimulira receptore na mrežnici oka te oni u mozak šalju informacije o vizualnom svijetu oko nas. Na vizualni sustav utječu:

  • OŠTRINA (mehanizam fokusiranja očiju)
  • OKULOMOTORIKA (omogućava nam da pogledom pratimo objekt koji se kreće)
  • VIZUO-MOTORIČKA KOORDINACIJA (omogućava nam da spretno hvatamo loptu ili pišemo)
  • VIZUALNA PERCEPCIJA (omogućuje detektiranje fine razlike među ljudskim licem ili sparivanje čarapa)

Izvor informacija o kretanju, uključen u motoričko planiranje i anticipaciju.

Povezan sa vestibularnim sustavom za kontroliranje ravnoteže.

Auditivni sustav ili osjetilo sluha

Zvučni valovi stimuliraju receptore u unutarnje uhu koji šalju informaciju u mozak na interpretaciju. Auditivni sustav omogućuje nam da čujemo, diskriminiramo ili lociramo zvukove.

  • Vrlo je važan za učenje jezika i komunikacije.

Djeca s teškoćama auditivne obrade struktura slušnog sustava je normalna, ali ima teškoće u razlikovanju zvukova , zapamćivanju onog što je čulo , te organizaciji auditivnog unosa.

Olfaktorni sustav ili osjetilo mirisa

Kemijski receptori smješteni su u nazalnim strukturama i omogućuju nam da mirišemo i razlikujemo različite miriseMiris može biti snažan senzorni doživljaj – kao na primjer emocionalno pamćenje ugodnih mirisa (blagdani, miris kolača, različite biljke) ili može biti neugodan neugodan (miris određenog parfema,kolonjske vode…)     

  • Isti miris može različito djelovati na ljude!

Gustativni sustav ili osjetilo okusa

Kemijski receptori na jeziku omogućuju nam da razlikujemo okuse (slatko, slano, kiselo, gorko, ljuto) i teksture (meko, tvrdo, ljepljivo, hrskavo).

  • hrskava, hladna i kisela hrana može stimulirati
  • dok topla i slatka, te ona koju dugo žvačemo umiruje.

Važnost SI za razvoj čovjeka

Kako je to imati poremećaj senzorne integracije?

Poremećaj senzoričke integracije je kao ‘’prometni kaos ili gužva’’ koji ometaju određene dijelove mozga da na primjeren način zaprime i obrade senzorne informacije. Ayres, 1985.

Poremećaj senzorne integracije očituje se kao:

  • Poteškoće senzoričke percepcije
  • Poteškoće praksije i motorički uvjetovanih funkcija
  • Poteškoće senzoričke reaktivnosti

Što uključuje procjena SI?

  • detaljna anamneza djeteta, upitnik i ček liste
  • sustavno kliničko promatranje (postura, tonus, uzorci pokreta, prijenosi težine, proksimalna stabilnost, asimetrije, antigravitacijski pokret, razina aktivnosti, odgovor na taktilne, propiroceptivne, vestibularne podražaje i itd.)
  • Primjenu testova za procjenu senzoričke integracije ( DeGangi Berk test senzorne integracije, Sensory Profile 2).

Terapija senzorne integracije

Holistički pristup, uključuje čitavo tijelo , sva osjetila i čitav mozak. Dijete s SI poremećajem ne može normalnu okolinu adaptirati efikasno, lako i na zadovoljavajući način, jer mozak nije razvio procese  za integraciju osjeta iz te okoline.Korištenje intrinzične motivacije  gdje terapeut prati i strukturirano modificira aktivnost u svrhu postizanja  određenih ciljeva.

Provođenje aktivnosti koje angažiraju cijelo tijelo i omogućuje potrebna taktilna, vestibularna i proprioceptivna iskustva, koja su povezana sa auditivnom i vizualnom percepcijom. Omogućava se upravljanje senzornim unosom, iz vestibularnog sustava, mišića , zglobova i kože na način da dijete spontano stvara adaptivne reakcije koje integriraju te osjete.

Cilj i svrha terapije senzorne integracije:

  • povećanje trajanja reakcije prilagodbe na senzorički podražaj
  • razvijanje reakcija prilagodbe
  • povećanje samopovjerenja i samopoštovanja
  • poboljšanje kognitivnih sposobnosti,
  • stjecanje govornih sposobnosti, podizanje kvalitete školskih postignuća
  • razvijanje osobnih i socijalnih sposobnosti.

Ako sumnjate da dijete možda ima teškoće u obradi senzoričkih podražaja ispunite ček listu simptoma:

Ček lista