Važnost puzanja za senzo-motorički razvoj

1666095971228
1666095971228

Puzanje je fiziološki obrazac kretanja u dojenačkoj dobi koji je jako važan, odraz je urednog razvoja, ali i preduvjet za daljnji uredan razvoj vašeg djeteta.

Djeca koja su puzala, lakše i brže prohodaju, stabilnija su i sigurniji u prvim samostalnim koracima, te kasnije imaju kvalitetnije i pravilnije držanje, kao i pravilniji obrazac hoda. Puzanje je jedan od najsloženijih i najvrjednijih stadija razvoja. Važno je  za razvoj stabilnosti i snage u trupu, rukama i nogama, što je važno za razvoj  buduće grube motorike. Puzanje čak jača strukture povezane s disanjem, govorom i jedenjem!
Djeca koja su puzala, lakše i brže prohodaju, stabilnija su i sigurniji u prvim samostalnim koracima, te kasnije imaju kvalitetnije i pravilnije držanje, kao i pravilniji obrazac hoda. Puzanje je jedan od najsloženijih i najvrjednijih stadija razvoja. Važno je  za razvoj stabilnosti i snage u trupu, rukama i nogama, što je važno za razvoj  buduće grube motorike.

Puzanje čak jača strukture povezane s disanjem, govorom i jedenjem! 

Senzorički i motorički sustav djeteta rade zajedno kako bi dijete puzalo, a kako bi to moglo treba osjetiti svoje tijelo u prostoru (vestibularni osjet), osjetiti dijelove svog tijela i način na koji oni funkcioniraju (proprioceptivni osjet) i mišićnu snagu za poticanje pokreta – svi su se oni razvijali mjesecima za vrijeme boravka na trbuščiću, prilikom okretanja i sjedenja. Fascinantan aspekt puzanja i senzomotoričkog razvoja je motoričko planiranje, odnosno proces u kojem učimo kako nešto učiniti automatski. Sve što radimo bez razmišljanja (oblačenje, vožnja bicikla) ​​rezultat je motoričkog planiranja. Zahtijeva da senzorni i motorički sustav rade zajedno kako bi stvorili “mapu tijela” različitih pokreta. Istraživanja pokazuju da kada beba uči puzati, dolazi do porasta aktivnosti u dijelovima mozga koji su povezani s motoričkim planiranjem, što naposljetku potiče razvoj  motoričkog planiranja (proces učenja da se nešto radi automatski).

Puzanje razvija fine motoričke vještine (koristeći zapešća, ruke i prste) kroz stabilnost tijela, posturalnu kontrolu i pokrete ruku. To ih priprema za zadatke poput pisanja ili vezanja cipela. Kroz puzanje pomaže se u stvaranju stabilnog tijela i dobrog držanja jer dijete opterećuje zapešća, ramena i leđa. Jedina grubo-motorička aktivnost koja to čini, zbog čega je jako važno dati djeci slobodu da pužu što je više moguće!

Također, puzanje  podržava razvoj govora. Kada dijete  puže, događaju se i pokreti lijevo-desno  unutar njihovih usta. Ove oralne motoričke promjene pokreću njihovu čeljust, jezik, usne na nove načine, pomažući im da izgovaraju kompliciranije govorne zvukove ili da jedu krutu hranu.

Puzanje je tako važna razvojna vještina za svako dijete. To je početak finih motoričkih vještina, a vašem djetetu daje bilateralne koordinacijske vještine (koristeći obje strane tijela zajedno) za igru , vještine grube motorike i ravnoteže, ali i svjesnosti pozicije tijela u prostoru ili u odnosu s prostorom. Međutim, ponekad djeca ne pokazuju previše interesa za puzanje ili uopće ne pužu. Tunel je savršena igračka za djecu jer se pomoću njega može potaknuti na puzanje, ali ako pustimo mašti na volju može postati mjesto za igru skrivača ili putovanja kroz vrijeme. Kako bi dijete potaknuli na puzanje važno je staviti naglasak na medij putem kojeg ćete doći do cilja. Najbolji medij za razvoj vaše djece je IGRA, kao što je odraslima produktivnost posao ili briga o kućanstvu, djetetu  su aktivnosti koje potiču njegov cjelokupni razvoj kroz IGRU. Neka djeca na zabavan način rade aktivnosti kao što je prenošenje i slaganje  dijelova  slagalica, razvrstavanje lopti po bojama, stavljanje kolutova na čunj, slaganje kocki itd.

Zaključak
Djeca će koristeći tunel raditi na svom vestibularnom sustavu (kroz kotrljanje, puzanje kroz tunel, balansiranje tjelesne težine na sve četiri dok puže), propiroceptivni sustav (puzanje, ravnoteža tjelesne težine između zglobova vašeg djeteta), bilateralnoj koordinaciji (korištenje obje strane tijela zajedno). Također će usvajati vizualno-motoričke vještine (koordinacija oko-ruka – sposobnost npr. stavljanja lopte u kantu), fina motorika (hvatanje sitnih predmeta) i na gruboj  motorici (jačanje trupa, vrata, ramena i nogu kroz puzanje).

Nada Jelača Šimunić
bacc.therap.occup.,SIAT ®