AUTIZAM – PREPOZNAVANJE I RAZUMIJEVANJE
Autizam, odnosno poremećaj iz spektra autizma (PSA), složeni je neurorazvojni poremećaj koji utječe na komunikaciju, socijalne interakcije i obrasce ponašanja. Prvi znakovi obično se javljaju prije treće godine života, a intenzitet i oblik simptoma razlikuju se od djeteta do djeteta.
Kako prepoznati autizam?
Rani znakovi autizma mogu uključivati:
- teškoće u uspostavljanju kontakta očima i socijalnoj interakciji,
- ograničenu ili odsutnu komunikaciju (kašnjenje u razvoju govora, ponavljanje riječi ili fraza),
- ponavljajuće pokrete ili obrasce ponašanja,
- jaku potrebu za rutinom i otpor prema promjenama,
- neuobičajeno intenzivan interes za određene predmete ili aktivnosti.
U praksi se autizam prepoznaje kroz odstupanja u tri glavna razvojna područja:
- socijalna interakcija,
- komunikacija,
- ponašanje i interesi.
Dijagnostički kriteriji danas se temelje na međunarodnim klasifikacijama DSM-5 i MKB-10/11, a dijagnostika se provodi timski – uz sudjelovanje neuropedijatra, pedopsihijatra, psihologa, logopeda i edukacijskog rehabilitatora.
Rana procjena i intervencija ključne su za napredak i kvalitetniji razvoj djeteta.
Poremećaji iz autističnog spektra
U spektrum autističnih poremećaja ubrajaju se:
- Autizam (Kannerov tip) – izražene teškoće u socijalnom kontaktu, komunikaciji i prisutne stereotipije; često praćen intelektualnim teškoćama.
- Aspergerov sindrom – intelektualne sposobnosti su uredne ili iznadprosječne, a jezik razvijen, no prisutne su socijalne teškoće i specifični interesi.
- Rettov sindrom – javlja se gotovo isključivo kod djevojčica; nakon razdoblja normalnog razvoja slijedi gubitak stečenih vještina, osobito pokreta ruku i govora.
- Dezintegrativni poremećaj u djetinjstvu (Hellerov sindrom) – nakon nekoliko godina urednog razvoja dijete postupno gubi naučene vještine i govor.
- Atipični autizam – prisutni su neki, ali ne svi simptomi autizma; poremećaj može biti blažeg oblika ili povezan s drugim teškoćama u razvoju.
Posebne sposobnosti i interesi
Oko 10% osoba s autizmom pokazuje iznimne sposobnosti u određenom području – glazbi, crtanju, pamćenju, računanju ili tehničkim vještinama. Takve sposobnosti nazivaju se “savant” fenomenom. Iako su rijetke, pokazuju koliko autizam može biti raznolik u svojim manifestacijama i potencijalima.
Terapijski pristupi i podrška
Autizam se ne “liječi” u klasičnom smislu, već se kroz tretmane nastoji ublažiti simptome, poticati razvoj i osnažiti djetetove jake strane.
Najbolji rezultati postižu se kombinacijom:
- rana intervencija i edukacijsko-rehabilitacijski programi,
- logopedski tretman,
- radna terapija i senzorna integracija,
- bihevioralne metode (ABA),
- podrška roditeljima i zajednici.
Cilj terapije je razviti komunikacijske i socijalne vještine, potaknuti samostalnost te unaprijediti kvalitetu života djeteta i obitelji.
Zaključak
Autizam nije bolest, nego način postojanja i doživljavanja svijeta. Uz pravovremeno prepoznavanje, razumijevanje i stručnu podršku, djeca i odrasli s poremećajem iz spektra autizma mogu razviti svoj puni potencijal i aktivno sudjelovati u životu zajednice.
Literatura i izvori
- Cepanec, M., Šimleša, S., & Sučec, I. (2015). Rana dijagnostika poremećaja iz autističnog spektra. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 51(2), 23-42.
- Bujas Petković, Z. (2018). Autizam i srodna stanja (pervazivni razvojni poremećaji). Hrvatska psihološka komora.
- Kukuruzović, V. (2020). Redefiniranje autizma. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
- American Psychiatric Association. (2013). Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders (5th ed.).
- Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). (2022). International Classification of Diseases (ICD-11).
- Autizam Hrvatska – Nacionalni okvir za probir i dijagnostiku poremećaja iz autističnog spektra (2020).
- Udruga za autizam – Zagreb (2024). Informativni materijali o autizmu i ranoj intervenciji.
