Moždana aktivnost sastoji se od različitih moždanih valova. Neki od njih su brzi, dok su neki veoma spori. Tako razlikujemo delta, theta, alpha, beta i gamma valove. Gamma valovi pokazuju najbržu EEG aktivnost (aktivnost iznad 30 Hz), dok su delta valovi najsporiji i njihova aktivnost niža je od 4 Hz.
Moždani valovi reflektiraju rad samog mozga, tj. stanje moždne pobuđenosti. Najbolje je kada je mozak fleksibilan u regulaciji pažnje i pobuđenosti koji su nepohodni u svakoj situaciji. Kod nekih ljudi mozak je dosta nefleksibilan i “bori se” sa smanjenom pobuđenosti. Kada je samoregulacija mozga slaba, održavanje ravnoteže između stanja pobuđenosti i pažnje postaje stalna mentalna bitka. Može se reći da dolazi do neurološke disregulacije mozga, tj. mozak koristi krive moždane valove, u krivo vrijeme i za krivi zadatak.
Važno je znati da ljudski mozak ima sposobnost adaptacije i razvoja različitih neurona na način da ga se uključuje u nove izazove, zadatke i kroz novih iskustava. Taj proces naziva se neuroplasticitetom. Mozak je moguće naučiti samoregulaciji kroz adekvatan trening. Upravo je Neurofeedback trening jedan od načina kojim se to postiže.
EEG biofeedback ili Neurofeedback kompjuterizirana je metoda bazirana na praćenju električne aktivnosti mozga (EEG-a) i davanju povratne informacije. To je postupan proces učenja koji koristi sposobnost mozga da se samostalno regulira i traži ravnotežu. Omogućava mozgu da poboljša učinkovitost svojih funkcija i time pridonosi održavanju zdravog tijela.
Neurofeedback trening sastoji se od apliciranja elektroda na određenim mjestima na površini glave. Elektrode omogućavaju mjerenje električne aktivnosti mozga koja se prikazuje na zaslonu računala. Važno je napomenuti da je postupak Neurofeedback treninga bezbolan i nema nikakvog djelovanja električne struje na mozak.
Očitane moždane valove obrađuje računalo, a informacije koje proizlaze iz tog procesa nazivaju se povratne informacije, tj.feedback. Terapeut na svom ekranu prati samu moždanu aktivnost dok se osobi u treningu povratna informacija prikazuje na njegovom ekranu. Povratna informacija se osobi prikazuje u obliku promjena na slici i/ili zvuku filma, crtića ili videoigre koji se koristi za trening. Tip povratne informacije dogovara se sa samom osobom, ili s roditeljima (ako je u trening uključeno dijete). S kontinuiranim treningom, osoba sve češće uči proizvoditi željene obrasce moždanih valova, a to dovodi do bolje učinkovitosti u svim područjima.
Neurofeedback trening prosječno traje 30 minuta. Prve promjene vidljive su nakon 10-20 treninga. Promjene koje se događaju su individulane i ne jevljaju se kod svih osoba u isto vrijeme, istim redosljedom i na isti način. Također, promjene su u počeku slabije, ali nakon par treninga one su uočljivije i jasnije.
Nuspojave od Neurofeedback treninga su rijetke. Povremeno se može dogoditi da se dijete osjeća umorno, uznemireno, razdražljio, dobije glavobolju i sl., ali mnogi od tih simptoma prođu u kratkom vremenu.
Neurofeedback trening pokazao se korisnim kod:
– poremećaja pažnje/hiperaktivnog poremećaja (ADHD)
– poremećaja raspoloženja, spavanja
– tjeskobe i strahova
– otklanjanja stresa
– loše koncentracije
– poteškoća u učenju
– glavobolja, migrena
Izvori:
– Hammond, D.C. (2011). What is Neurofeedback: an update. Journal of Neurotherapy, 15, 305-336.
– Privatna edukacijsko – rehabilitacijska praksa Angerona – http://angerona1.blogspot.com/p/neurofeedback.
