Iako taktilna osjetljivost zvuči kao dramatična riječ, to jednostavno znači imati negativnu reakciju na dodir.
Taktilni sustav obrađuje osjetni unos intenzivnije nego što je zapravo bio.Još je poznato kao osjetljivost na dodir, taktilna obrana i taktilna preosjetljivost. Ne brinite, svi znače isto. Najčešće viđena kod djece koja prekomjerno reagiraju na senzorni unos, taktilna osjetljivost može povećati osjećaj tjeskobe i ometati svakodnevno funkcioniranje.Za one koji nemaju taktilnu osjetljivost, zamislite kakav osjećaj imate kada uđete u kafić i vidite nekoga tko vam nije previše drag. Osjećate nalet adrenalina, tijelo vam se napinje i imate samo dvije mogućnosti: borbu ili bijeg. Bez obzira odlučite li se suočiti s osobom ili odustanete od jutarnje kave kako biste izbjegli situaciju, vašem će tijelu možda trebati neko vrijeme da se smiri i ponovno osjeća mirno. To se događa svaki put kad se osoba s taktilnom osjetljivosti odijeva ili dodirne novu teksturu.
Postoje mnoga istraživanja koja ukazuju da duboki pritisak može dugoročno pomoći u smirivanju taktilne osjetljivosti. Kratkoročno, duboki pritisak govori tijelu da ne postoji prijetnja i da je u redu da napusti način borbe ili bijega. Dugoročno, studije su pokazale da redoviti duboki pritisak može pomoći u desenzibilizaciji tijela i pomoći mu da se bolje nosi s taktilnom stimulacijom.Evo nekoliko aktivnosti dubokog pritiska koje možete isprobati. Naravno, uvijek se posavjetujte s djetetovim terapeutom senzorne integracije prije nego što bilo što dodate u djetetovu rutinu.
– Stiskanje jastukom
– Čvrsti zagrljaj
– Radite domaću zadaću u zrnatoj vreći
– Penjite se, ljuljajte,gurajte i povlačite
– Nosite ”teške”igračke
– Rolanje lopte po tijelu
– Težinski jastučići
– Nošenje kompresijske odjeće
– Težinski prsluci
